Vaša privatnost nam je veoma važna
Na našoj internet stranici koristimo različite tehnologije kako bismo ti obezbedili što bolje korisničko iskustvo (uključujući kolačiće). Korišćenje tih tehnologija podrazumeva obradu podataka, a one su tehnički neophodne kako bismo prikazali internet stranicu i unapredili njene funkcionalnosti. Na taj način obezbeđujemo da korišćenje internet stranice bude komfornije za tebe, kao i da prikupimo statistiku korišćenja. Ovo takođe može uključiti i prenos tih podataka u zemlje van EU, gde postoji niži nivo zaštite podataka o ličnosti. Ukoliko klikneš „Odbijam“ biće korišćene samo neophodne tehnologije. U svakom trenutku, pod "dodatne opcije", možeš da odlučiš kojoj od navedenih tehnologija želiš da dozvoliš pristup. Detaljnije informacije možeš pronaći u našoj Politici Privatnosti i Politici Kolačića.
Necessary cookies are required to enable the basic features of this site, such as providing secure log-in or adjusting your consent preferences. These cookies do not store any personally identifiable data.
Functional cookies help perform certain functionalities like sharing the content of the website on social media platforms, collecting feedback, and other third-party features.
Analytical cookies are used to understand how visitors interact with the website. These cookies help provide information on metrics such as the number of visitors, bounce rate, traffic source, etc.
Performance cookies are used to understand and analyze the key performance indexes of the website which helps in delivering a better user experience for the visitors.
Advertisement cookies are used to provide visitors with customized advertisements based on the pages you visited previously and to analyze the effectiveness of the ad campaigns.
Nekada je veoma teško započeti razgovor o problemu koji nas muči. Plašimo se da nas drugi neće razumeti, da će umanjiti značaj onoga što proživljavamo, da će nas možda osuditi ili čak i odbaciti.
Depresija je reč koju često upotrebljavamo kako bismo opisali loše raspoloženje, ali nije svako loše raspoloženje zaista i depresivno. Ono što je važno da shvatimo jeste da svakom lošem raspoloženju, kako ga god nazvali, može doći kraj i da do tog kraja možemo dovesti baš mi.
Ukoliko razmišljaš o psihoterapiji, verovatno se preispituješ (u smislu da li bi tebi pomogla da se osećaš bolje) i verovatno se pitaš kako to izgleda u praksi. Koliko tačno traje jedan susret, o čemu se priča i slično.
Svi se mi ponekad naljutimo, pa onda možda i vičemo, psujemo i ponašamo se kako inače ne bismo. Međutim, nekad se dogodi da „pređemo granicu“ i onda se zapitamo da li je ipak nešto moglo drugačije.
Ne postoji osoba na svetu koja nema bar neki problem u životu iako to možda ne pokazuje. Neki problemi s kojima se suočavamo su manji, neki su veći. Neki deluju nepremostivo. Ali koji god da je problem u pitanju, jedan sastojak u receptu za njegovo rešavanje je isti - direktno suočavanje sa njim.
Nije tajna da naš način razmišljanja u velikoj meri utiče na kvalitet našeg života. Ali, da li si znao/la da pesimizam nije jednom zauvek dat? Svi mi na svet oko sebe gledamo sa više ili manje optimizma, ali dobra vest je da uvek možemo odabrati da razmišljamo na način koji je za nas manje štetan. Još bolja vest je da...
Nije lako odvažiti se i odlučiti da se obratimo nekome za pomoć u vezi sa problemima sa kojima se suočavamo. Mnogi ljudi se plaše da će delovati kao „slabići“, odnosno da su nesposobni da sami reše svoj problem, druge će biti sramota da zatraže pomoć, a treći će se osećati krivim ili već nešto slično - ali sve to ne...
Svima nam se može desiti da se ponašamo na određeni način, onako kako nam ne prija. Nekada, (na primer, kod prevelike anksioznosti, napada panike ili napada besa) imamo doživljaj da uopšte nemamo kontrolu nad sopstvenim reakcijama.
Ponekad ti se može činiti da je život nepodnošljiv. Ali i tada je podnošljiv. Uvek možeš da odlučiš da uprkos svemu nastaviš dalje i sačekaš da se stvari malo poboljšaju.
Svima nam se ponekad desi da pomislimo na nešto neprijatno. Nekad smo u stanju to da odbacimo kao potpunu glupost, a nekad nam ta misao može delovati mnogo strašnije nego što zaista jeste. Kako god da nam izgleda, neprijatna misao je ipak uvek samo u našoj glavi i na nama je da odlučimo da li ćemo joj posvetiti dodatnu pažnju...
Ponekad se može desiti da ti je toliko teško da ne znaš šta drugo možeš da uradiš sem da naudiš sebi. U takvim situacijama je naročito važno da se podsetiš da uvek postoji barem još jedno rešenje i da, iako ti možda ne deluje tako, postoje ljudi koji žele i mogu da ti pomognu.
Druženje sa ljudima, bez obzira na sve prednosti, za neke od nas može predstavljati preveliki izazov. Nervoza, potreba da se analizira svaki susret, kao i brojni fizički simptomi opravdano nas mogu obeshrabriti i dovesti do zaključka da je najbolje da se klonimo drugih.
Sasvim je normalno da se osećaš zabrinuto i uplašeno iz raznih razloga, pa čak i onda kada ti se čini da za to nemaš konkretan razlog. Ovo osećanje obično brzo prođe, ali ponekad može da potraje i da ti zasmeta u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Dobra vest je da i tada postoji način da se sa njim uz malo truda uspešno...
Raduješ se kada dobiješ poklon, ali te nepravda ljuti? Tužan/a si kada ti nešto ne ide od ruke? Treseš se od straha pred javni nastup? Nisi jedini/a. Sasvim je u redu da osećaš čitav niz raznih osećanja u najrazličitijim situacijama, pa i da ti se čini da nekad ne osećaš ništa.
Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja, već podrazumeva aktivnu usmerenost na dobrobit i blagostanje pojedinca.
Iako nije uvek jednostavno da se neki od ovih rizika uoči, bitno je da osvestimo da svaki od njih može igrati značajnu ulogu u životima kako naših najbližih, tako i nas samih. Jedno naizgled obično pitanje „Kako si?“ može promeniti čitav niz posledičnih događaja, samo ako se na njega odgovori iskreno.
Prihvatanje sopstvenih snaga, slabosti, nedostataka i jedinstvenih osobina je neophodno za formiranje autentičnog identiteta. Proces samoprihvatanja doprinosi emocionalnoj stabilnosti i doživljaju ličnog integriteta. Međutim, ako trenutno/još uvek nemaš jasne odgovore na sva ova pitanja – ništa ne brini!
Testiraj svoje znanje
1. Nema potrebe da brinemo o mentalnom zdravlju ako nemamo neku dijagnozu.
Mentalno zdravlje tiče se svih nas, bez obzira na to da li nam je dijagnostikovano neko mentalno oboljenje ili ne. Kao što brinemo o svom fizičkom zdravlju i kada trenutno nismo bolesni, tako bi trebalo da preduzmemo sve što je u našoj moći da sačuvamo i svoje mentalno zdravlje!
2. Da li će neko imati problem sa mentalnim zdravljem ne zavisi od njegove inteligencije.
Problemi sa mentalnim zdravljem, baš kao i drugi zdravstveni problemi, mogu zadesiti svakoga, bez obzira na godine, pol, materijalnu situaciju, pa i inteligenciju.
3. Adolescenti nemaju problema sa mentalnim zdravljem, to su samo pubertetske promene raspoloženja.
Iako pubertetske promene u nivou hormona mogu značajno doprineti nastanku problema kod mladih ljudi, one nikako nisu jedini uzrok. Problemi sa mentalnim zdravljem mladih važni su koliko i problemi odraslih, i potrebno je potražiti pomoć i podršku na vreme kako bi se sprečile eventualne negativne posledice u budućnosti.
4. Problemi sa mentalnim zdravljem se mogu sprečiti.
Uz vođenje redovne brige o sebi i svojim potrebama, obraćanje pažnje na to kome i čemu poklanjamo svoje vreme, unapređivanje svojih veština, ali i traženje podrške kada negde „zapnemo”, možemo biti prilično sigurni da će naše mentalno zdravlje ostati na nivou na kom želimo da bude.
5. To što neko ima problem sa mentalnim zdravljem ne znači da je preosetljiv.
Problem sa mentalnim zdravljem može se dogoditi svakome, bez obzira na to koliko su inače „otporni” na različite izazove i to ne znači da je osoba koja ga ima posebno osetljiva ili slaba. Neko može delovati snažno i otporno u većini životnih situacija, a da mu se mentalno zdravlje ipak poljulja.
6. Samo slabići traže pomoć.
To što je neko odlučio da potraži pomoć za svoj problem ne čini ga slabim, već – naprotiv – snažnim i odlučnim da se sa svojim problemom efikasno izbori.
Nije lako priznati da ne možemo da se izborimo sa svojim problemima, i potrebna je izvesna doza hrabrosti da nekome priznamo šta nas muči i da se sa time uhvatimo u koštac.
7. Probleme sa mentalnim zdravljem mladih uzrokuju samo roditelji.
Iako različiti problemi u odnosu sa roditeljima mogu doprineti nastanku problema sa mentalnim zdravljem mladih ljudi, oni nikako nisu jedini faktor. Mladi ljudi susreću se sa brojnim izazovima i van kuće — u društvu, u školi, na poslu i svi oni zajedno mogu uzdrmati mentalno zdravlje.
8. Ako imam puno prijatelja i dobre ocene, ne mogu imati problem sa mentalnim zdravljem.
Iako dobar uspeh u školi i mreža prijatelja značajno mogu olakšati naš život, to ne znači da nas problemi nikada ne mogu snaći. Razne nepredviđene oklonosti i pritisci mogu predstavljati izazov za naše mentalno zdravlje, ali dobra vest je da nam resursi poput ovih mogu dosta pomoći u borbi sa tim izazovima.
9. Svako ima kapacitet da bude mentalno zdrav, bez obzira na to kroz šta prolazi.
Tačno je da se izazovi sa kojima se suočavamo u toku života razlikuju od osobe do osobe, ali to ne znači da je neko više, a neko manje predodređen da bude mentalno zdrav. Svi mi imamo kapacitet da sa različitim izazovima izađemo na kraj i tako očuvamo svoje mentalno zdravlje, potrebno je samo da otkrijemo kako!
10. Psihoterapija je samo za ljude sa ozbiljnim problemima.
Ne moramo imati neki „ozbiljan” problem kako bismo potražili stručnu pomoć. Svaki problem dovoljno je ozbiljan ukoliko te muči i otežava ti život! U redu je da potražiš stručnu pomoć onda kada proceniš da ne znaš kako da izađeš na kraj sa problemom, bez obzira na to što ti on deluje beznačajno u odnosu na neke druge probleme. Sem toga, psihoterapija ti može pomoći i da se unapred pripremiš za eventualne buduće izazove, a to je uvek plus!
Linkovi na sledećem slajdu ti mogu pomoći da dopuniš svoje znanje o mentalnom zdravlju.
Nije lako odvažiti se i odlučiti da se obratimo nekome za pomoć u vezi sa problemima sa kojima se suočavamo. Mnogi ljudi se plaše da…
Mentalno zdravlje je tema o kojoj se u današnje vreme sve češće govori. Mada je ljudi često pogrešno razumeju, veoma je važno da se o…
Briga o sebi ne podrazumeva sebično razmišljanje isključivo o sebi i zanemarivanje drugih. Ona predstavlja niz aktivnosti koje nam mogu pomoći da ispunimo svoje osnovne…