Zajedno gradimo mrežu podrške za mlade

Mi vas čujemo – i reagujemo. Zato razvijamo program koji povezuje stručnjake, mlade i zajednicu, sa ciljem da svaka mlada osoba zna da nije sama i da traženje pomoći nije znak slabosti, već hrabrosti i snage.

Program se sastoji iz tri međusobno povezane celine:

Obuka za stručnjake

Kako bi osobe koje rade sa mladima (u školama, domovima zdravlja, centrima za socijalnu zaštitu…) bolje razumele njihove potrebe i znale kako da  stručno, empatično i pravovremeno pruže podršku.

Vršnjačka podrška

Zato što mladi često najpre razgovaraju sa svojim vršnjacima. Želimo da vam pomognemo  da:

  • bolje razumete reakcije svojih drugarica i drugova na teška iskustva,
  • pružite im utehu na način koji pomaže da se osećaju sigurnije i smirenije,
  • prepoznate kada im je potrebna dodatna podrška,
  • pomognete im da dođu do informacija, usluga i sigurnog okruženja,
  • zaštitite ih od daljeg povređivanja.

Javna kampanja

Kako bismo svi zajedno gradili zajednicu u kojoj su razumevanje, podrška i briga o mentalnom zdravlju deo svakodnevice – bez predrasuda, osude i tišine.

Unsplash photo

Minimalni paket usluga za mlade (MPU) – lokalna mreža pomoći tamo gde živiš

Da bi podrška bila dostupnija i konkretnija, razvijen je Minimalni paket usluga za mlade (MPU) – model koji povezuje različite ustanove i stručnjake u tvojoj lokalnoj zajednici. Cilj MPU je da svaka mlada osoba:

  1. zna kome može da se obrati,
  2. dobije pravovremenu i kvalitetnu podršku,
  3. ima pristup osobama koje je razumeju i koji žele da pomognu.

Šta smo do sada postigli?

  • Preko 210 stručnjaka je obučeno u  Subotici, Zrenjaninu, Kragujevcu, Užicu i Novom Pazaru,
  • Mladi koji su učestvovali dobili su podršku koja im je pomogla da se osećaju sigurnije, osnaženije i funkcionalnije,
  • 90% stručnjaka kaže da su mladi pozitivno reagovali na promene.

Sledeći korak: realizacija programa u  Obrenovcu, Vršcu, Pančevu, Leskovcu, Vranju, Požarevcu, Petrovcu na Mlavi, Novom  Sadu i  Inđiji.

Zašto je ovo važno?

  • Svaka peta mlada osoba u svetu prolazi kroz izazove vezane za mentalno zdravlje,
  • Samo 12% mladih zna gde u zajednici može da potraži pomoć,
  • 47% njih kaže da ne traže podršku zbog osećaja srama ili straha od osude.

Zato radimo na tome da sistem bude dostupniji, otvoreniji i bliži vama. Da znate da niste sami i da zajedno možemo da napravimo razliku.

Ako ti je potrebna podrška – nisi sam/a.

Razgovaraj sa osobom kojoj veruješ – školskim psihologom, nekim iz porodice, lekarom ili potraži savet online.

👉 Gde možeš da potražiš podršku pogledaj ovde.

Ako želiš da se uključiš u kampanju, postaneš vršnjački edukator/ka ili saznaš više o programu – uskoro stižu informacije kako da se priključiš.

Briga o sebi: od malih navika do velikih promena

Ograniči izlaganje na društvenim mrežama

Obratite posebnu pažnju na to kako društvene mreže i sadržaji na internetu utiču na vaše emocije, misli ili ponašanje. Kako se osećate dok ih koristite? Da li vam čitanje vesti pomaže da se informišete ili vas više uznemirava? Da li vas slike prijatelja sa žurke raduju ili izazivaju osećaj zavisti? Da li odmah po buđenju proveravate telefon kako biste saznali najnovije vesti ili to radite iz navike?

Prepoznavanje zašto ste online i kako se zbog toga osećate može vam pomoći da postavite lične granice u pogledu vremena koje provodite na društvenim mrežama ili drugim aplikacijama.

Praktikuj zdrave navike

Uvek je dobro vreme da uvedeš dnevni raspored koji će podrazumevati redovne obroke, zdravu hranu, fizičku aktivnost i redovan san. Gašenje ekrana tokom noći će ti pomoći da ovo postigneš.

Zabavi se

U redu je da se povremeno „isključiš“ kada prolaziš kroz izazovan ili stresan period. Daj sebi dozvolu da se opustiš i uradiš nešto što te ispunjava i raduje. Svaki dan možeš da odvojiš malo vremena za aktivnosti koje ti prijaju – slušanje muzike, šetnju, druženje, igru sa ljubimcem, crtanje, pisanje, relaksaciju ili bilo šta drugo što ti pomaže da se osećaš bolje.

Poveži se sa drugima

Provedi vreme sa porodicom, prijateljima, ljudima u čijem prisustvu se osećaš dobro i relaksirano. Nemoj se udaljavati od bliskih osoba. Možda će ti prijati da volontiraš ili radiš neke društveno korisne aktivnosti. Povezanost sa drugim ljudima čini da se osećamo bolje.

Slušaj svoja osećanja i telo

U redu je da se osećaš baš onako kako se trenutno osećaš. Ponekad pritisak da stalno budeš „srećan/na“, „pozitivan/na“ ili „produktivan/na“ može dodatno otežati situaciju i izazvati osećaj krivice ili frustracije. Možeš osmisliti i svoju poruku podrške koja ti najviše prija. Budi nežan/na prema sebi – i to je važan korak ka brizi o mentalnom zdravlju.

Naše telo oseća i reaguje na to kako se mi osećamo. Da li često imaš glavobolje? Da li ti ramena, grudi ili stomak ponekad deluju napeto? Pokušaj da zatvoriš oči i oslušneš svoje disanje. Obrati pažnju na to kako se osećaš u svakom delu tela – od glave do stopala. Primeti da li osećaš neku napetost, bol ili pritisak. Samo postajanje svesnim/om gde se u telu nalazi napetost može pomoći da je lakše otpustiš.

unsplash-helena-lopes

Šta ne pomaže!

  • Korišćenje alkohola ili drugih psihoaaktivnih supstanci
  • Povlačenje u sebe i prestanak komunikacije sa porodicom i prijateljima
  • Povlačenje iz prijatnih aktivnosti
  • Previše obaveza i usmerenost samo na rad
  • Konflikti i nasilno ponašanje
  • Rizično ponašanje
  • Traženje krivca u drugima
  • Stalno izbegavanje da se razmišlja i/ili priča o tragičnom događaju

Važno je potražiti pomoć kada ti je potrebno

Ako želiš da razgovaraš sa nekim, obrati se roditeljima, nastavnicima, lekaru, psihologu za pomoć. Većina ovih problema je prolazna i tokom vremena će se povući, ali ako ne prođu, nemoj oklevati da se javiš za dodatno savetovanje i pomoć.

Kada treba da potražiš pomoć?

  1. ako su emocionalni ili fizičkih simptomi stresa vrlo intenzivni i ako oni ne počnu slabiti
  2. ako osećaš hroničnu napetost, zbunjenost, iscrpljenost, „prazninu“
  3. ako si i nakon mesec dana i dalje „zaleđen“ i ne osećaš emocije ili se stalno trudiš da ih sprečiš da izbiju na površinu
  4. ako se nastave noćne more i poremećaj sna ili ti se protiv tvoje volje nameću neke slike i misli sa istom učestalošću
  5. ako nemaš prijatelja ili člana porodice sa kojim bi mogao da podeliš misli i osećanja, a osećaš potrebu za tim
  6. ako se tvoji odnosi sa drugim bitno pogoršaju, ako sve lošije funkcionišeš u školi

Svaki problem, bio on veliki ili mali, lakše se reši kad ga sa nekim podeliš. Podršku možeš da dobiješ na različite načine. Pre svega treba da se raspitaš za usluge u tvojoj zajednici:

  • psiholog ili pedagog u tvojoj školi
  • tvoj pedijatar ili izabrani lekar
  • savetovalište pri domu zdravlja
  • savetovalište za porodicu pri Centru za socijni rad

Naravno postoji i online podrška koja ti je dostupna na ovom sajtu. Poseti ovaj link.

Procena i rad sa problemima besa kod mladih ljudi

Klinička kompleksnost kod mladih, procena i razmatranje uključenosti

Istraživanje razloga za samopovređivanje kod mladih

Terapijski savez: angažovanje mladih

Uključivanje mladih muškaraca u sistem podrške mentalnog zdravlja