© UNICEF Srbija/2019/Jovanović

Prekini začarani krug, (po)veruj u sebe

Ponekad je samo jedan negativan komentar dovoljan da nas poljulja i da počnemo da mislimo da nismo dovoljno dobri i da manje vredimo. Umemo i da zavidimo ljudima za koje nam se čini da imaju visoko samopouzdanje i da ih ništa ružno ne dotiče u životu. Iako i ti ljudi najverovatnije bar povremeno preispituju sebe, ipak postoji način da se i mi bolje osećamo u svojoj koži i da to osećanje bude stabilnije u većini situacija.

09.10.2021.
6 minuta čitanja

Zašto je važno da verujemo u sebe?

Vera u sebe ne podrazumeva da treba u svakom trenutku da misliš da si najbolji/a u svemu, niti da smatraš da možeš da uradiš apsolutno sve. Niko od nas nije savršen, ali svi mi težimo da učimo nove stvari i tako napredujemo. Međutim, kako bismo omogućili sebi da što više napredujemo, potrebno je da budemo svesni toga ko smo zapravo, šta trenutno možemo i kako da eventualno nadomestimo ono što ne možemo. Kada prihvatiš sebe u potpunosti, sa svim svojim vrlinama i manama, primetićeš i da te manje dotiče mišljenje drugih, a i razne spoljne okolnosti koje bi te ranije uzdrmale. 

Kako da počnem više da verujem u sebe?

Možda ti vera u sebe trenutno deluje kao nemoguća misija i to je sasvim razumljivo. Samopouzdanje najčešće ne može da se izgradi preko noći, ali svakako možeš već danas da počneš da radiš na tome da ga postepeno povećavaš. Naredni koraci ti u tome mogu znatno pomoći.


Želiš da saznaš više o ovoj temi
uz interaktivni upitnik?

Saznaj više

Zašto tako misliš o sebi?

Za početak je korisno da se zapitaš šta je dovelo do tvoje iskrivljene predstave o sebi. Kada to utvrdiš, možeš da preispitaš i da li je način razmišljanja koji te je doveo do zaključka da ne valjaš bio ispravan ili ne.

Koje su tvoje vrline?

Sigurno nije baš sve u vezi sa tobom u potpunosti „loše“. Možeš li da se prisetiš nekih dobrih stvari?.. Pokušaj da nabrojiš barem pet stvari koje ti se sviđaju kod tebe. To mogu biti: lične osobine (npr. kreativnost, radoznalost, timski duh, iskrenost, ljubaznost, hrabrost, istrajnost, darežljivost, skromnost, smisao za humor, optimizam…), veštine, različita dostignuća, lepe stvari koje si učinio/la za nekoga, itd. Taj spisak vremenom možeš da dopunjavaš ali i da ga iščitavaš kada ti je samopouzdanje poljuljano – tako ćeš vežbati veru u sebe. Spisak zalepi na neko vidno mesto, kako bi se više puta tokom dana podsetio/la svojih snaga.

Koji su tvoji ciljevi?

Skroz je OK i da ti se nešto kod tebe ne sviđa. Razmisli o tome da li i kako možeš to da promeniš (npr. da upišeš neki kurs, da se bolje spremiš za ispit, pa čak i da promeniš boju kose ili stil oblačenja).

Ali, oprezno sa promenama! Važno je i da budeš iskren/a prema sebi dok procenjuješ da li su one nešto što ti zaista želiš ili nešto što misliš da drugi žele od tebe. Nema ničeg lošeg ni u prihvatanju nečega što drugi smatraju nedostatkom – ne moraš da se menjaš da bi te drugi više cenili. Osim toga, ako prihvatiš sebe baš takvog/u kakav/a jesi, bez pokušaja da promeniš ono što ne želiš ili ne možeš da promeniš, veća je verovatnoća da ćeš ti više ceniti sebe, a to je uvek mnogo važnije i dugotrajnije od tuđeg mišljenja.

© OPENS/2020/Veličković

Budi sebi najveća podrška…

Brini o sebi kao što bi brinuo/la o najboljem drugu/drugarici, jer, bez obzira na sve drugo, i ti, kao i svi ljudi, zaslužuješ ljubav, brigu i pažnju. Postaraj se da dovoljno spavaš, ali i da budeš fizički aktivan/a, kao i da unosiš sve potrebne namirnice u svoj organizam i izbegavaš one koje ti štete. Takođe je važno da ostaviš sebi dovoljno vremena za zabavu i hobije i da pohvališ sebe za svaki mali pomak koji napraviš ka ostvarenju nekog svog cilja (bilo da je u pitanju savladavanje novog recepta ili upis željenog fakulteta). Svoj napredak možeš da pratiš na različite načine – vođenjem dnevnika, fotografisanjem, snimanjem kratkih videa…

Važno je i da povedeš računa o svom okruženju i o sadržajima kojima se izlažeš. Prijatelji ti često mogu pomoći da povećaš veru u sebe, kao i da prebrodiš teške periode, ali lažni prijatelji ti u tome obično odmažu. Preispitaj se da li u svojoj blizini imaš nekoga ko te stalno kritikuje, zahteva od tebe da se menjaš (iako ti to ne želiš) ili na neki drugi način čini da se osećaš loše. Pokušaj da se distanciraš od takvih osoba ako možeš, a ako iz nekog razloga ne možeš, pokušaj barem da se distanciraš od njihovih komentara, tako što im nećeš pridavati toliki značaj. Ako ti je osoba koja te često kritikuje ipak draga i krase je druge osobine koje ceniš, možda će pomoći da joj na asertivan način kažeš da ti to ponašanje ne prija i da je zamoliš da to više ne radi.

Slično pravilo važi i na društvenim mrežama. Fotografije obično kriju (umesto što govore) više od hiljadu reči i ono što vidiš na njima najčešće nije pravi odraz stvarnosti. Umesto da se porediš sa iskrivljenim slikama drugih ljudi, zapitaj se zašto ih uopšte gledaš. Ako proceniš da ti neki sadržaji donose više štete nego koristi, seti se da uvek imaš izbor –  možeš da ,,otpratiš” sve što čini da se osećaš loše, a možeš čak i da uvedeš redovnu pauzu od društvenih mreža (npr. da obrišeš sve aplikacije jednom nedeljno) i da se zapravo družiš sa odabranom ekipom koja ti pomaže da se osećaš bolje. 

…ali, nemoj se ustručavati ni da zatražiš pojačanje!

Nekad nam pravi prijatelji nisu dostupni, a često ni mi sami sebi ne uspevamo da budemo dovoljno dobri prijatelji. Međutim, umesto da se u tim situacijama prepustiš negativnim mislima i samokritici, zašto ne bi potražio/la dodatnu podršku? Bilo da se opredeliš za nekog iz svog okruženja ili za nekog van njega (npr. psihologa ili psihijatra), uvek imaj na umu da dovoljno vrediš i da je samo potrebno da pronađeš dobar način da to i uvidiš.

Povezani članci

Šta je emocionalna nedostupnost?

Emocionalna nedostupnost podrazumeva stanje u kom osoba nije spremna ili ne može/ ne ume da izrazi svoje emicije i da se emocionalno poveže sa drugom osobom. Ovo stanje primarno ima zaštitnu funkciju (osoba ne dolazi u kontakt sa sopstvenom ranjivošću) ali istovremeno onemogućava uspostavljanje i razvoj bliskosti – potpuno emocionalno povezivanje sa drugom osobom.

20.02.2024.
Pročitaj

Postavljanje granica

Život postaje izuzetno iscrpljujući kada tuđe potrebe stalno stavljamo ispred svojih. Zato je važno pitanje: Kako da prestanem da udovoljavam drugima i da stavim sebe na prvo mesto?

20.02.2024.
Pročitaj

Kako ispuniti sopstvene ciljeve?

Jasni i realno dostižni ciljevi nam daju motivaciju, daju nam snagu da se angažujemo da bismo nešto postigli.

20.02.2024.
Pročitaj

Nedostaje ti samopouzdanje?

Nauči kako da ga izgradiš u nekoliko klikova.

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje