© UNICEF Srbija/2021/Pančić

Odagnaj neprijatne misli u nekoliko jednostavnih koraka

Svima nam se ponekad desi da pomislimo na nešto neprijatno. Nekad smo u stanju to da odbacimo kao potpunu glupost, a nekad nam ta misao može delovati mnogo strašnije nego što zaista jeste. Kako god da nam izgleda, neprijatna misao je ipak uvek samo u našoj glavi i na nama je da odlučimo da li ćemo joj posvetiti dodatnu pažnju ili ne.

10.05.2022.
7 minuta čitanja

Pokušaj da zatvoriš oči i dugo misliš na sledeću sliku (ponovi je otprilike pet puta u sebi):

TRAVA PLAVE BOJE

Da li si uspeo/la? 

Da li to što si uspeo/la da zamisliš plavu travu znači da ona postoji u stvarnosti? Da li si je možda negde video/la?

Baš tako. Naš um je sposoban da osmisli različite ideje, koje mogu biti povezane sa nečim što postoji u stvarnosti, ali možemo da zamišljamo i stvari koje ne postoje (pa čak iako su neki njihovi elementi stvarni – npr. kada zamišljamo događaje koji se nisu desili sa ljudima koje zaista poznajemo). 

Ponekad nas misli koje nam se jave sasvim opravdano uplaše. Na primer, u trenutku možemo da pomislimo da nismo zaključali kuću ili ugasili peglu. Takođe, možemo da se setimo razgovora koji smo imali sa nekom osobom i da počnemo da brinemo da li smo slučajno „,istrtljali“ nešto što nije trebalo (npr. nečiju tajnu). Brige mogu biti i veće — npr. da smo došli u kontakt sa nekom opasnom bakterijom ili da nas osoba do koje nam je stalo uopšte ne voli. 

Šta god da pomislimo tako iznenada može dosta da nas uznemiri i obično nam je prvi instinkt da uradimo nešto kako bismo tu uznemirenost otklonili. Svima nam se desi da se ponekad vratimo da proverimo da li smo zaključali vrata, da ugasimo peglu dva puta, da izokola ispitamo da li nas dečko ili devojka ipak vole, kao i da za svaki slučaj ponovo operemo ruke da otklonimo mogućnost zaraze.


Želiš da saznaš više o ovoj temi
uz interaktivni upitnik?

Saznaj više

Međutim, ponekad se dešava da ni ovakva provera, odnosno „osiguranje“ protiv nečega što nam je palo na pamet, ne otkloni u potpunosti tu misao koja nas je zabrinula, pa se ona često vraća i postaje sve neprijatnija (jer nam sigurnosna ponašanja ne daju priliku da shvatimo da preuveličavamo opasnost), a mi svaki put na nju odgovorimo na isti način, u nadi da ćemo je tako „umiriti“ – i eto začaranog kruga! 

To može biti veoma iscrpljujuće, može nam oduzimati dosta vremena i pažnje, što pak može dovesti do brojnih problema u svakodnevnom funkcionisanju (na poslu, u školi, odnosima sa drugim ljudima…). Sem toga, mogu nam se javiti i druga neprijatna osećanja poput krivice, sramote, tuge i ljutnje zato što ne možemo da uspostavimo „kontrolu“ nad sopstvenim mislima. Možemo se osećati i veoma usamljeno, uvereni da sa nama nešto zbog toga nije u redu.

© UNICEF Srbija/2021/Pančić

Ali, rešenje postoji!

Iako u početku može delovati teško, uz malo odlučnosti moguće je pobediti neprijatne misli – i to baš mislima, ali o njima.

Verovatno si već pokušao/la da „zabraniš“ sebi da misliš na nešto što te uznemirava, ali se to obično završava neuspehom. Sasvim očekivano, jer kada misliš da ne bi trebalo da misliš na nešto, ipak misliš na to, zar ne? (Pokušaj da zatvoriš oči i ne misliš na plavu travu narednih 10 sekundi… Velike su šanse da ti njena slika sada ne izbija iz glave!)

Rešenje ipak jeste u tvojoj glavi, a evo i kako da do njega i dođeš:

Obrati pažnju na stvarnost

Nisu sve misli koje imamo u glavi tačne i korisne. Kao i plava trava, većina misli koje te muče nema veliko pokriće u stvarnosti. Iako se neke od njih javljaju protiv tvoje volje, neprijatne su i navode te da misliš loše o sebi jer ih imaš ili ne možeš da ih  zaustaviš, one zapravo ne odgovaraju stvarnosti i ne govore ništa o tebi. Pokušaj da ih posmatraš kao još jedan dokaz kreativnosti svog uma – možeš im se čak i nasmejati ili odreagovati na neki drugi način kojim ćeš istaći to da nisu dovoljno bitne da im pokloniš dodatnu pažnju. Da li bi trošio/la vreme na proveravanje da li plava trava postoji? Po čemu se ostale misli razlikuju od ove? 

Pusti ih da prođu

Mada nam obično ne deluje tako kada stalno proveravamo da li su još uvek tu ili ne, sve misli mogu da odu isto onako kako su došle – brzo i neprimetno. Potrebno je samo da im dozvolimo. Nakon što ih prepoznaš i setiš se da ne treba po svaku cenu da im veruješ i pridaješ značaj, nemoj da reaguješ na svaku od njih proverama, otklanjanjem moguće opasnosti i sličnim postupcima koji najčešće mogu samo da pogoršaju situaciju, već pokušaj da pažnju preusmeriš na nešto drugo. To može biti neka aktivnost koju voliš (npr. slušanje muzike, gledanje serije, dopisivanje sa prijateljima, šetnja i sl.), a mogu poslužiti i trenutna zbivanja u tvom telu i oko njega. Postoje brojne tehnike koje ti mogu pomoći da uvežbaš svojevoljno preusmeravanje fokusa na ono što želiš, a koje, kao bonus, uglavnom dovode  i do veće opuštenosti i rasterećenosti.

Razmisli o onome što te muči

Sasvim je uobičajeno da nam se misli različitog sadržaja brzo smenjuju u glavi kada smo zbog nečega uznemireni. Postoji li nešto drugo u tvom životu što te trenutno veoma brine? Da li se suočavaš sa nekom velikom promenom, pa si pod stresom? Šta god da je u pitanju, možda baš rešavanjem tog problema možeš uspešno da rešiš i problem neželjenih misli, koje mogu biti neka vrsta „signala“ tvog mozga da o nečemu treba dodatno da razmisliš (i to ne o upaljenoj pegli, već o drugom, većem problemu koji te muči).

Brini o sebi

Kao i svaki put kada se osetiš uznemireno (a i onda kada nisi preterano uznemiren/a), od velike je važnosti da vodiš računa o sebi i svom zdravlju, i mentalnom i fizičkom. Trudi se da uvek budeš naspavan/a, da se hraniš uravnoteženo, da se u dovoljnoj meri krećeš i da u svom rasporedu pronađeš vreme i za aktivnosti koje te ispunjavaju (kao što je hobi, druženje sa prijateljima i sl.). Uspostavljanje ovakve uravnotežene rutine može donekle sprečiti nastanak misli koje ti ne prijaju, a svakako te može ojačati dovoljno da sa njima uspešnije izađeš na kraj. 

Potraži pomoć

Koliko god se činilo da je tvoj problem svojstven samo tebi i da niko drugi ne može zaista da ga razume, varaš se. Gotovo svi mi se ponekad susrećemo sa mislima koje ne želimo da imamo, a mnogo više ljudi nego što možeš da zamisliš muči se da se sa njima na adekvatan način izbori. Jedino što, kao i u tvom slučaju, njihova borba nije uvek vidljiva golim okom i velike su šanse da se osećaju posramljeno zbog nje. Međutim, nema razloga da se plašiš da se poveriš nekome ko ti je dovoljno blizak i ko ti može dati neki savet na osnovu sopstvenog iskustva sa neželjenim mislima. Ukoliko ti to deluje isuviše izazovno, uvek se možeš obratiti i nekom stručnijem (npr. psihoterapeutu ili psihijatru), ko će ti pomoći da utvrdiš eventualne razloge zbog kojih se misli koje te more tako često vraćaju, kao i efikasnije načine da im se odupreš.

Povezani članci

Mentalno zdravlje iz ugla psihoterapeuta

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja, već podrazumeva aktivnu usmerenost na dobrobit i blagostanje pojedinca.

20.02.2024.
Pročitaj

Kako razgovor može da pomogne?

Nekada je veoma teško započeti razgovor o problemu koji nas muči. Plašimo se da nas drugi neće razumeti, da će umanjiti značaj onoga što proživljavamo, da će nas možda osuditi ili čak i odbaciti.

20.02.2024.
Pročitaj

Faktori rizika za samoubistvo

Iako nije uvek jednostavno da se neki od ovih rizika uoči, bitno je da osvestimo da svaki od njih može igrati značajnu ulogu u životima kako naših najbližih, tako i nas samih. Jedno naizgled obično pitanje „Kako si?“ može promeniti čitav niz posledičnih događaja, samo ako se na njega odgovori iskreno.

20.02.2024.
Pročitaj

Kad misli samo naviru...

Hajde da zajedno pomognemo glavi da se isprazni!

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje