© pexels

Narušeni porodični odnosi i njihov uticaj na mentalno zdravlje dece

Rasprave, rastavljenost i razvod nisu stresni samo za Vas kao roditelje, već umnogome utiču i na život i mentalno zdravlje Vašeg deteta. Stoga je od izuzetne važnosti da pomognete svom detetu da kroz ovaj izazovan period prođe uz što veću podršku i razumevanje.

07.05.2022.
6 minuta čitanja

Kako odnosi u porodici mogu uticati na dete?

Svejedno da li su u pitanju česte svađe roditelja ili rastavljanje, one ostavljaju određen uticaj na dete koje ih posmatra. Pored praktičnih promena koje ga mogu zadesiti (npr. ređe viđanje jednog roditelja, nedostatak tišine u kući i sl.), dete može iskusiti i različite emocije i misli povodom tih dešavanja. Ovo su neke od uobičajenih reakcija na probleme u porodičnim odnosima:

  • bes (na roditelje, sebe ili svet i nepravdu u celini)
  • iznenađenost
  • razdražljivost i svadljivost
  • okrivljavanje sebe ili roditelja
  • stid
  • zabrinutost i strah
  • utučenost i tuga
  • osamljivanje i povlačenje u sebe
  • izmenjen apetit
  • problemi sa spavanjem
  • teškoće u fokusiranju na školu/posao
  • zloupotreba psihoaktivnih supstanci

Svako dete će reagovati na svoj način. To što kod nekog deteta očigledna reakcija izostaje, ili je čak pozitivna (u vidu izvesnog olakšanja), ne znači da detetu ipak nije potrebna podrška i razumevanje roditelja, te je i u tim situacijama važno da ih pružite. 

Šta mogu da uradim?

Vaša podrška je od ključnog značaja kada je u pitanju uspešno prilagođavanje deteta na novonastalu situaciju, i očuvanje njegovog mentalnog zdravlja i stabilnosti tokom tog procesa. U nastavku možete pronaći nekoliko korisnih saveta:

  1. Pripremite dete — Dete možda ne zna šta se dešava, a možda samo naslućuje. Šta god da je u pitanju, važno je da sa njim budete što iskreniji i da mu blagovremeno stavite do znanja šta se dešava i kako to utiče na njegov život u praktičnom smislu (npr. ukoliko dolazi do selidbe) kako eventualni za dete neželjeni ishod (npr. razvod) ne bi bio preveliko iznenađenje, i kako dete ne bi samo zamišljalo mnogo gore scenarije koji nisu utemeljeni u realnosti. Pažljivo odgovorite na sva njegova pitanja i istaknite da ste tu za njega, bez obzira na sve.
  2. Slušajte — Problemi u kući neminovno su povod za najrazličitija osećanja kod dece. Zato je važno da redovno slušate svoje dete kada priča o tome kako se oseća, i da ga podstičete da Vas o tome izveštava. Izbegavajte nastojanje da suzbijete negativna osećanja kod deteta tako što ćete ga uveravati da je sve u redu, da nema povoda za brigu, da se ne dešava ništa strašno, jer će dete na taj način pomisliti da ono što oseća nije ispravno u datim okolnostima iako su sva osećanja sasvim normalna i opravdana. Ukoliko Vaše dete ne želi da razgovara sa Vama, nemojte to shvatati lično, već se podtrudite da ga podstaknete da stupi u kontakt sa nekom drugom osobom od poverenja. Budite strpljivi i ukoliko dete ne želi da razgovara odmah — deci je nekad potrebno vreme kako bi isprocesuirali šta se dešava i kako se povodom toga osećaju.
  3. Osmislite zdravije načine prevladavanja — Mladi ljudi često mogu posegnuti za nekonstruktivnim načinima za prevladavanje negativnih emocija (uključujući i zloupotrebu supstanci, samopovređivanje i sl.). Kao roditelj možete da mu pomognete da svoje emocije kanališe u zdravijem smeru. Napravite plan aktivnosti koje može upražnjavati samo, ili sa Vama, a koje mu mogu pomoći da povede bolju brigu o sebi, odnosno o svom fizičkom i mentalnom zdravlju (uključujući i pripremu zdravijih obroka, više kretanja, kvalitetniji san, vreme za socijalizaciju i hobije itd.). 
  4. Ne stavljajte dete u sredinu — Šta god da je u pitanju, od izuzetne je važnosti da objasnite detetu da ono što se dešava ni u kom slučaju nije njegova krivica, da ga Vi i Vaš partner i dalje volite, i da detetova ljubav prema Vama oboma ne mora da se menja. Striktno izbegavajte korišćenje deteta kao „izaslanika” od jednog do drugog roditelja, kao i kritikovanje partnera u društvu deteta. 
  5. Obezbedite sigurnost — Promene u bilo kom segmentu života, a naročito u kući, mogu kod deteta izazvati snažan osećaj nesigurnosti. Zato je važno da se potrudite da svom detetu obezbedite određenu dozu rutine i predvidivosti u novim okolnostima kako bi se smanjio udeo nepoznatog. Zajedno utvrdite koji oblici detetovog (i Vašeg) ponašanja su OK, a koji nisu, šta mogu da urade u izazovnim situacijama, koje obaveze bi trebalo da obave u toku dana i na koji način itd. Potrudite se da ispoštujete što više starih navika koje su detetu značile, a da nove aktivnosti prilagodite njegovim potrebama.
  6. Brinite o sebi — Kako se problem nesumnjivo odražava i na Vas, važno je da vodite adekvatnu brigu o sebi kako biste bili u stanju da više pomognete svom detetu. Vodite računa o svojim osnovnim potrebama (za zdravom ishranom, snom i fizičkom aktivnošću), i ne zaboravite na aktivnosti koje Vam pomažu da se opustite i da se osetite bolje (npr. druženje s prijateljima, hobiji, tehnike opuštanja i sl.). Ukoliko Vam je teret pretežak, nemojte se ustručavati ni da potražite stručnu pomoć. Razgovor sa stručnom osobom ne znači da niste dovoljno jaki da se sa svojim problemima izborite sami, već da želite da naučite kako da na što efikasniji način prebrodite ovaj izuzetno zahtevan period. Pored toga, pravilnom brigom o sebi dajete dobar primer i svom detetu.
  7. Uputite dete na stručnu pomoć — Odgovarajuća stručna osoba može značajno pomoći i Vašem detetu da se lakše izbori sa izazovnom situacijom u kući. Sasvim je u redu da ne osećate da umete da pomognete detetu na adekvatan način ili da Vas u tome sprečavaju sopstveni izazovi. Predočite detetu korist od razgovora sa stručnom osobom (psihologom ili psihijatrom), i olakšajte mu da se sa njom poveže. Sem toga, seansama možete prisustvovati i Vi, zajedno sa detetom, ukoliko procenite da bi to bilo od dodatne pomoći svima.  

Šta ako dođe do nasilja?

Svaki vid nasilja i zlostavljanja u kući (pretnje, zastrašivanje, manipulacija, nasilničko obraćanje i ponašanje, bilo da je psihičko, fizičko ili seksualno) potrebno je prijaviti odgovarajućim službama. Ignorisanje nasilja i izbegavanje traženja pomoći samo ostavlja veći prostor za narušavanje mentalnog zdravlja svih učesnika i posmatrača. Zato je od izuzetne važnosti, ukoliko sumnjate ili ste Vi ili Vaše dete doživeli nasilje od nekog člana porodice, da se što pre obratite stručnoj osobi za podršku i potražite bezbedno mesto. Na ovom linku možete pronađi korisne informacije.

Povezani članci

Mentalno zdravlje iz ugla psihoterapeuta

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja, već podrazumeva aktivnu usmerenost na dobrobit i blagostanje pojedinca.

20.02.2024.
Pročitaj

Mlade LGBT osobe i mentalno zdravlje

Veliki broj LGBT mladih reaguju dobro na različitost i uspevaju da razviju pozitivne strategije za suočavanje sa stresom, koje im koriste i kasnije u životu. Sa druge strane, činjenica je da se njihov razvoj odlikuje specifičnostima i velikim brojem izazova, kao i da mnoge mlade LGBT osobe pate zbog specifičnog i hroničnog stresa koji je povezan sa fazom razvoja i...

14.09.2022.
Pročitaj

Problem depresije kod mladih

Depresija predstavlja jedan od najčešćih problema sa kojima se mladi mogu suočavati kada je u pitanju mentalno zdravlje. Mada se lako može pogrešno protumačiti kao samo još jedna manifestacija promena raspoloženja karakterističnih za pubertetsko doba, ipak je važno na vreme uočiti njene znake i odreagovati na pravi način kako bi se sprečile eventualne neželjene posledice.

04.05.2022.
Pročitaj

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje