Problem depresije kod mladih

Depresija predstavlja jedan od najčešćih problema sa kojima se mladi mogu suočavati kada je u pitanju mentalno zdravlje. Mada se lako može pogrešno protumačiti kao samo još jedna manifestacija promena raspoloženja karakterističnih za pubertetsko doba, ipak je važno na vreme uočiti njene znake i odreagovati na pravi način kako bi se sprečile eventualne neželjene posledice.

04.05.2022.
7 minuta čitanja

Kako depresija izgleda?

Iako nijedan oblik neraspoloženosti ne treba ignorisati, ipak je važno razgraničiti kada je loše raspoloženje opravdano nazvati depresijom, a kada ne, s obzirom na to da se ovaj termin u svakodnevnom govoru često olako upotrebljava, što dodatno može imati negativne posledice po osobu koja se oseća loše. 

Depresivno raspoloženje podrazumeva osećanje intenzivne tuge, bezvoljnosti i/ili razdražljivosti  (čak i naleta besa) koje traje najmanje dve nedelje, i značajno utiče na svakodnevno funkcionisanje i volju za obavljanjem uobičajenih obaveza i aktivnosti koje su Vašem detetu ranije pričinjavale zadovoljstvo. Često se javlja povećani umor (i bez dodatnog napora), kao i promene u dinamici spavanja (dete može imati nesanicu ili pak spavati previše) i u apetitu. 

Depresija ne mora uvek biti vidljiva golim okom — dete može i ne mora plakati češće nego ranije. Ono što se obično može uočiti (mada nije nužan uslov) jeste povlačenje od drugih ljudi (najčešće od porodice, ali i od prijatelja), tj. osamljivanje. Dete može imati izrazito negativnu sliku o sebi i razne mračne misli (npr. o sopstvenoj smrti). Mogu se javiti i problemi sa koncentracijom i pamćenjem, što dodatno može otežati uspeh u obavljanju različitih aktivnosti, i pojačati uverenje u sopstvenu neadekvatnost. Neki mladi ljudi u trenucima kada se osećaju depresivno pokazuju veću tendenciju ka raznim rizičnim oblicima ponašanja (uključujući samopovređivanje i zloupotrebu supstanci).

Mada je često moguće izolovati određeni povod za depresiju (neki događaj, problem i sl.), ona se može javiti i bez očiglednog razloga, pa čak biti i donekle podstaknuta određenim biološkim faktorima (npr. promenama u nivou hormona). Međutim, odsustvo konkretnog uzroka ne čini je manje važnom, niti „lažnom”, te je svakako potrebno uvažiti osećanja osobe i pružiti joj potrebnu podršku.

© OPENS/2021/Veljičković

Kako mogu da pomognem svom detetu?

Iako je sasvim razumljivo da Vas razgovor o teškim temama sa detetom donekle plaši, važno je da se setite da za depresivno raspoloženje, ma kog intenziteta bilo, uvek postoji lek, i da je jedina greška koja se zaista može napraviti ta da se propusti prilika za pružanje pomoći osobi koja se oseća loše, a Vi kao roditelj imate jedinstvenu priliku da podržite svoje dete onda kada drugi pomagači nisu prisutni. 

U nastavku možete pronaći neke konkretne korake koje možete preduzeti kada je Vaše dete neraspoloženo:

  1. Uspostavite otvoren odnos — Objasnite svom detetu da je to što se oseća loše u redu, i da nema potrebe da ga bude sramota da o tome razgovara sa Vama jer ste tu da mu pomognete. Izbegavajte burno reagovanje na njegovo ispoljavanje emocija, i stavite mu do znanja da želite da razumete zašto se tako oseća. Ukoliko ne želi da priča odmah, nemojte ga pritiskati, već mu pokažite da ste mu na raspolaganju kad god se predomisli, i da ćete ga takođe podržati ukoliko bude želelo da razgovara sa nekim drugim (drugim članom porodice, stručnim licem itd.).
  2. Pružite podršku — Pružanje podrške ne podrazumeva uvek „rešavanje” problema. Nekad je dovoljno samo pažljivo saslušati, pružiti potrebnu toplinu i ljubav, i zajedno sa detetom uložiti trud u razumevanje uzroka loših osećanja. Svakako se možete ponuditi da pomognete koliko je u Vašoj moći, ali to treba uraditi pažljivo jer nekad prekomerna preduzimljivost može zaplašiti dete i dovesti do toga da se još više povuče. Budite strpljivi, i pratite tempo koji Vašem detetu prija. Iako Vama problem možda deluje trivijalno i lako rešivo, za Vaše dete je u ovom trenutku isuviše preplavljuć, i to je potrebno da poštujete. 
  3. Pomozite mu da promeni ugao gledanja na stvari — Depresivno raspoloženje često „boji sliku u crno”, odnosno čini da sve posmatramo mnogo gorim nego što jeste. Pa ipak, čak i onda kada nam se čini da nam ništa ne ide od ruke i da se ništa dobro ne dešava, moguće je pronaći barem nešto što se kosi sa tom pretpostavkom. Pomozite svom detetu da uvidi da u svakom danu ima barem još nešto dobro, i da iako ga određene stvari muče, i dalje ima i svoje dobre karakteristike, i da u životu ima još dobrih stvari kojima može da se raduje u budućnosti. Zajedno možete sastavljati spiskove pozitivnih stvari, a možete osmisliti i kako da njihov broj na dnevnom ili nedeljnom nivou postepeno povećavate, tako što ćete planirati da zajedno obavljate neke aktivnosti koje doprinose boljem raspoloženju. 
  4. Podsetite ga na važnost brige o sebi — Kada je u pitanju depresivno raspoloženje, ponekad i male, naizgled beznačajne, promene u navikama mogu dovesti do toga da se ono bar delimično popravi. Podstaknite svoje dete da brine kako o svom telu, tako i umu. Istaknite značaj zdrave ishrane, pravilnog unosa tečnosti, dobrih navika vezanih za spavanje (npr. odlazak ranije u krevet, bez telefona i sl.), svakodnevne fizičke aktivnosti (u vidu šetnje, različitih sportova itd.), kao i ispunjavanja vremena aktivnostima koje vole i koje im dobro idu (npr. čitanje, crtanje). Iako možda neće otkloniti sam uzrok problema, ove aktivnosti mogu ojačati veru Vašeg deteta da sa problemom može izaći na kraj, i spremnost da se u tu „bitku” upusti. 
  5. Korak po korak – Uputite svoje dete da je najvažnije da se na prvom mestu oseća dobro, i da sav fokus stavi na sopstveni oporavak, a potom na rešavanje problema u svojoj okolini, jednog po jednog (npr. u školi, sa prijateljima itd.). Mlade osobe koje su u datom trenutku ranjive često dodatno sebe iscrpe i dovedu u stanje još veće nemoći i bespomoćnosti upornim pokušajima da funkcionišu besprekorno u svom okruženju i onda kada se ne osećaju dobro. 
  6. Ponudite mu opciju stručne pomoći — Depresivno raspoloženje nije nešto sa čime dete mora da se izbori u potpunosti samo, a sasvim je razumljivo i da se ni Vi ne osećate uvek dovoljno opremljeno da mu u tome pomognete. Profesionalna pomoć (npr. od strane psihologa ili psihijatra) može biti veoma korisna alatka, kako za samo dete, tako i za celu porodicu, naročito ukoliko se koren problema nalazi upravo kod kuće. Sem toga, odgovarajuće stručno lice znaće kako da na pravi način priđe detetu, a i detetu može biti lakše da otvoreno razgovara sa nekim ko nije direktno povezan sa problemom.

Važno!

Ukoliko primetite da je Vaše dete sklono nekom obliku samopovređivanja i suicidalnim idejama, sa ili bez tendencije da ih ostvari, obavezno potražite stručnu pomoć čim pre kako biste na vreme sprečili mogućnost daljeg komplikovanja situacije. Ovde možete pronaći kontakt-telefone za hitne slučajeve.

Povezani članci

Mentalno zdravlje iz ugla psihoterapeuta

Mentalno zdravlje nije samo odsustvo mentalnih poremećaja, već podrazumeva aktivnu usmerenost na dobrobit i blagostanje pojedinca.

20.02.2024.
Pročitaj

Mlade LGBT osobe i mentalno zdravlje

Veliki broj LGBT mladih reaguju dobro na različitost i uspevaju da razviju pozitivne strategije za suočavanje sa stresom, koje im koriste i kasnije u životu. Sa druge strane, činjenica je da se njihov razvoj odlikuje specifičnostima i velikim brojem izazova, kao i da mnoge mlade LGBT osobe pate zbog specifičnog i hroničnog stresa koji je povezan sa fazom razvoja i...

14.09.2022.
Pročitaj

Narušeni porodični odnosi i njihov uticaj na mentalno zdravlje dece

Rasprave, rastavljenost i razvod nisu stresni samo za Vas kao roditelje, već umnogome utiču i na život i mentalno zdravlje Vašeg deteta. Stoga je od izuzetne važnosti da pomognete svom detetu da kroz ovaj izazovan period prođe uz što veću podršku i razumevanje.

07.05.2022.
Pročitaj

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje