© UNICEF Srbija/2019/Pančić

Društevene mreže, internet i Vaša uloga u izbegavanju rizika po mentalno zdravlje mladih

Internet predstavlja sastavni deo svakodnevnice mladih. Kako se polako uvukao u gotovo sve pore njihovog funkcionisanja, nema više mnogo svrhe razmatrati opciju ukidanja pristupa mladima ovom često veoma korisnom sredstvu za dolaženje do potrebnih informacija. Pa ipak, važno je istaći neka ograničenja koja mogu osigurati da njihova upotreba sadržaja na koje tamo naiđu bude savesna i bezbedna, kako za njih, tako i za druge.

07.05.2022.
5 minuta čitanja

Društvene mreže i internet uopšte mogu mladima pružiti štošta — od razonode, preko  neograničene socijalizacije, do brojnih korisnih znanja. Pa ipak, to izobilje sa sobom donosi i različite rizike, naročito kada je u pitanju njihovo mentalno zdravlje koje se vrlo lako može naći na udaru. Zato je od izuzetne važnosti ostvariti dobru komunikaciju sa mladim osobama, kako biste, kao značajne odrasle osobe u njihovom životu, mogli da budete blagovremeno obavešteni o onome šta se tamo dešava, i o problemima koji potencijalno mogu iskrsnuti.

U nastavku možete pronaći neke korisne smernice:

  1. Ne tražite sve detalje –Obično nije mnogo korisno, a ni neophodno, ispitivati sve pojedinosti aktivnosti mladih na društvenim mrežama. Kao i u svim ostalim, i u ovom segmentu svog života verovatno će želeti da zadrže neke detalje za sebe, što iz straha od nerazumevanja odraslih, što iz prirodne potrebe za sopstvenom privatnošću. Ali, povremene uopštene provere onoga što tamo rade mogu biti korisne kako biste bili upućeni u aplikacije koje su trenutno aktuelne među mladima i kako biste mogli da se samostalno informišete više o potencijalnim rizicima njihove upotrebe (i da mlade o njima kasnije obavestite).
  2. Istaknite dobre strane –Sasvim je prirodno da ste kao odrasla osoba koja radi sa mladima češće zabrinuti oko opasnosti koje nesavesna upotreba društvenih mreža može prouzrokovati nego što ste spremni da sagledate i korist od odgovorne upotrebe. Kako prekomerno kritikovanje i isticanje isključivo negativnih strana nečega što je mladima bitno uglavnom kod njih stvara otpor prema osobi koja to čini, veoma je važno da objektivno sagledate i sve što im društvene mreže mogu dobro doneti. One zaista predstavljaju izvor mnogih korisnih informacija i saveta (čak i na temu mentalnog zdravlja), a takođe omogućavaju mladima da ostanu povezani u svetu u kom to ne mogu uvek da postignu „uživo”. Usmerite ih na te korisnije sadržaje i podstaknite ih da više koriste internet u takve svrhe nego u one koje su za njih štetne.
  3. Naučite ih da koriste kritičko razmišljanje –Kako je gotovo nemoguće da mlade poštedite štetnih sadržaja, ono na šta možete da se fokusirate jeste da ih naučite kako da kritički posmatraju sve na šta naiđu na internetu. U to spadaju tzv. „lažne vesti” (informacije koje ne potiču od proverenih izvora), fotografije koje su obrađene u „fotošopu” i tome slično. Objasnite im da ne treba da veruju svemu što vide, i da uvek imaju izbor da donesu odluku o tome koje sadržaje žele da prate, a koje ne (uputite ih na podešavanje opcije privatnosti, filtriranja informacija i sl.). 
  4. Podstaknite ih da obrate pažnju na sat – Danas većina aplikacija nudi opciju praćenja vremena provedenog u okviru nje. Podstaknite mlade da koriste tu opciju i da razmotre da li je količina vremena koju provode na društvenim mrežama zaista u toj meri neophodna (kada se uzme u obzir kvalitet sna, produktivnost, motivacija za obavljanje drugih obaveza i sl.). Ohrabrite ih i usmeravajte da pronađu alternativne aktivnosti kojima bi to vreme mogli da na efikasniji način popune.
  5. Objasnite im da privatnost nema cenu –Istaknite mladima da je od ključne važnosti za bezbedno korišćenje interneta da u svakom trenutku ostanu svesni da on predstavlja javni prostor, i da ono što na njemu objave može imati iste posledice kao da su to uradili „uživo”, bez obzira na to što je u većini slučajeva moguće obrisati objavu (iako ni brisanje nije uvek garancija da će objavljeni sadržaj zauvek nestati). Naglasite da je važno da na internetu ne rade ništa što ne bi uradili van njega (npr. upoznavanje nepoznatih osoba, objavljivanje kompromitujućih fotografija, vređanje drugih i sl.). i da je sasvim u redu da postave granice koje su im na raspolaganju prema onome što bi i inače smatrali neprimerenim ponašanjem (npr. mogu da blokiraju osobe koje ih uznemiravaju, da ograniče pristup svom nalogu samo ljudima koje poznaju). 
  6. Upoznajte ih sa rizicima – I pored svih dobrih strana, i mera prevencije protiv štetnih efekata, društvene mreže i dalje mogu značajno uticati na mentalno zdravlje mlade osobe. Zato je veoma važno da im na vreme ukažete na to da je sasvim moguće i normalno da se osete loše povodom neprijatnih sadržaja i interakcije na internetu. Iako ti problemi svoje korene vuku iz virtuelnog sveta, oni su i te kako realni, i zahtevaju da se tretiraju na isti način kao problemi povodom stvari iz njihovog neposrednog okruženja.
  7. Istaknite da ste tu za njih –Važno je da mladi znaju da ste im na raspolaganju kad god naiđu na neki problem na internetu, bez obzira na prirodu problema i njihovu ulogu u njegovom nastanku. Objasnite im da ćete uvek izdvojiti vreme da sa njima porazgovarate o bilo kakvim dilemama koje imaju, i da ćete dati sve od sebe da ih razumete i da im pomognete da sa eventualnim izazovima izađu na kraj.
 © UNICEF Srbija/2019/Pančić

Povezani članci

Mlade LGBT osobe i okruženje

Značajan izvor izazova sa kojima se mlade LGBT osobe suočavaju potiče iz sredine koja ih okružuje (Rieks, 2007). Stoga je izuzetno važno uzeti u obzir uticaj konteksta u kojem se mlade LGBT osobe nalaze na njihovo mentalno zdravlje. U nastavku su opisani neki od načina na koje okruženje oblikuje iskustvo pripadnika ove populacije.

14.09.2022.
Pročitaj

Mlade LGBT osobe i mentalno zdravlje

Veliki broj LGBT mladih reaguju dobro na različitost i uspevaju da razviju pozitivne strategije za suočavanje sa stresom, koje im koriste i kasnije u životu. Sa druge strane, činjenica je da se njihov razvoj odlikuje specifičnostima i velikim brojem izazova, kao i da mnoge mlade LGBT osobe pate zbog specifičnog i hroničnog stresa koji je povezan sa fazom razvoja i...

14.09.2022.
Pročitaj

Put do bolje komunikacije posut je razumevanjem

Adolescentno doba, za koje se obično smatra da počinje od 12. godine, a završava se u 25. godini života, može biti izuzetno izazovno kako za mlade i njihove roditelje, tako i za sve one u njihovoj neposrednoj blizini, uključujući i Vas. Bilo da ste neko ko je zadužen za prenošenje znanja mladima ili za pružanje podrške, korisno je da ovladate...

08.05.2022.
Pročitaj

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje