Ograniči izlaganje na društvenim mrežama
Obratite posebnu pažnju na to kako društvene mreže i sadržaji na internetu utiču na vaše emocije, misli ili ponašanje. Kako se osećate dok ih koristite? Da li vam čitanje vesti pomaže da se informišete ili vas više uznemirava? Da li vas slike prijatelja sa žurke raduju ili izazivaju osećaj zavisti? Da li odmah po buđenju proveravate telefon kako biste saznali najnovije vesti ili to radite iz navike?
Prepoznavanje zašto ste online i kako se zbog toga osećate može vam pomoći da postavite lične granice u pogledu vremena koje provodite na društvenim mrežama ili drugim aplikacijama.
Praktikuj zdrave navike
Uvek je dobro vreme da uvedeš dnevni raspored koji će podrazumevati redovne obroke, zdravu hranu, fizičku aktivnost i redovan san. Gašenje ekrana tokom noći će ti pomoći da ovo postigneš.
Zabavi se
U redu je da se povremeno „isključiš“ kada prolaziš kroz izazovan ili stresan period. Daj sebi dozvolu da se opustiš i uradiš nešto što te ispunjava i raduje. Svaki dan možeš da odvojiš malo vremena za aktivnosti koje ti prijaju – slušanje muzike, šetnju, druženje, igru sa ljubimcem, crtanje, pisanje, relaksaciju ili bilo šta drugo što ti pomaže da se osećaš bolje.
Poveži se sa drugima
Provedi vreme sa porodicom, prijateljima, ljudima u čijem prisustvu se osećaš dobro i relaksirano. Nemoj se udaljavati od bliskih osoba. Možda će ti prijati da volontiraš ili radiš neke društveno korisne aktivnosti. Povezanost sa drugim ljudima čini da se osećamo bolje.
Slušaj svoja osećanja i telo
U redu je da se osećaš baš onako kako se trenutno osećaš. Ponekad pritisak da stalno budeš „srećan/na“, „pozitivan/na“ ili „produktivan/na“ može dodatno otežati situaciju i izazvati osećaj krivice ili frustracije. Možeš osmisliti i svoju poruku podrške koja ti najviše prija. Budi nežan/na prema sebi – i to je važan korak ka brizi o mentalnom zdravlju.
Naše telo oseća i reaguje na to kako se mi osećamo. Da li često imaš glavobolje? Da li ti ramena, grudi ili stomak ponekad deluju napeto? Pokušaj da zatvoriš oči i oslušneš svoje disanje. Obrati pažnju na to kako se osećaš u svakom delu tela – od glave do stopala. Primeti da li osećaš neku napetost, bol ili pritisak. Samo postajanje svesnim/om gde se u telu nalazi napetost može pomoći da je lakše otpustiš.

Šta ne pomaže!
- Korišćenje alkohola ili drugih psihoaaktivnih supstanci
- Povlačenje u sebe i prestanak komunikacije sa porodicom i prijateljima
- Povlačenje iz prijatnih aktivnosti
- Previše obaveza i usmerenost samo na rad
- Konflikti i nasilno ponašanje
- Rizično ponašanje
- Traženje krivca u drugima
- Stalno izbegavanje da se razmišlja i/ili priča o tragičnom događaju
Važno je potražiti pomoć kada ti je potrebno
Ako želiš da razgovaraš sa nekim, obrati se roditeljima, nastavnicima, lekaru, psihologu za pomoć. Većina ovih problema je prolazna i tokom vremena će se povući, ali ako ne prođu, nemoj oklevati da se javiš za dodatno savetovanje i pomoć.
Kada treba da potražiš pomoć?
- ako su emocionalni ili fizičkih simptomi stresa vrlo intenzivni i ako oni ne počnu slabiti
- ako osećaš hroničnu napetost, zbunjenost, iscrpljenost, „prazninu“
- ako si i nakon mesec dana i dalje „zaleđen“ i ne osećaš emocije ili se stalno trudiš da ih sprečiš da izbiju na površinu
- ako se nastave noćne more i poremećaj sna ili ti se protiv tvoje volje nameću neke slike i misli sa istom učestalošću
- ako nemaš prijatelja ili člana porodice sa kojim bi mogao da podeliš misli i osećanja, a osećaš potrebu za tim
- ako se tvoji odnosi sa drugim bitno pogoršaju, ako sve lošije funkcionišeš u školi
Svaki problem, bio on veliki ili mali, lakše se reši kad ga sa nekim podeliš. Podršku možeš da dobiješ na različite načine. Pre svega treba da se raspitaš za usluge u tvojoj zajednici:
- psiholog ili pedagog u tvojoj školi
- tvoj pedijatar ili izabrani lekar
- savetovalište pri domu zdravlja
- savetovalište za porodicu pri Centru za socijni rad
Naravno postoji i online podrška koja ti je dostupna na ovom sajtu. Poseti ovaj link.




Komentari