© OPENS/2021/Veličković

Fizička aktivnost: pokretač sreće i zadovoljstva

Ako baš ne uživaš u sportu, ne brini se — nisi jedini/a. Međutim, fizička aktivnost ne mora nužno da bude sport, što znači da možeš brinuti o ovom aspektu svog zdravlja i na način koji ti više leži.

09.10.2021.
6 minuta čitanja

Iako ti verovatno zvuči logičnije da prilegneš i pustiš neki film kad nisi baš raspoložen/a, rešenje možda leži baš u suprotnom — u fizičkoj aktivnosti. Osim što izuzetno dobro utiče na mišiće i organizam u celini, fizička aktivnost pokreće i procese u našem mozgu koji za rezultat mogu imati osećanje zadovoljstva i ispunjenosti, te je važna i za naše mentalno zdravlje. 

Proveri da li si dovoljno aktivan/a.

U proseku sam u toku dana aktivan/a (hodam, treniram…) oko ______ min.
Aktivan/a sam _____ puta nedeljno.

Ljudima mlađim od 18 se obično preporučuje da budu fizički aktivni barem 60 minuta dnevno (skoro svakog dana) a starijima bar 30 minuta dnevno. Da li je tvoja trenutna fizička aktivnost veća ili manja od toga?


Želiš da saznaš više o ovoj temi
uz interaktivni upitnik?

Saznaj više

Koje su prednosti fizičke aktivnosti?

Koju god vrstu fizičke aktivnosti da odabereš, velike su šanse da ćeš primetiti neke od sledećih pozitivnih promena:

  • Bolje raspoloženje 
  • Manje briga i stresa
  • Više energije
  • Bolja koncentracija
  • Kvalitetniji san

Osim što može da ti pomogne da skreneš misli sa problema sa kojima se suočavaš, fizička aktivnost pomaže i tvom mozgu da uspostavi ravnotežu i proizvede dovoljno supstanci koje utiču na to da se, opšte uzevši, bolje osećaš. Zato je važno da fizičkoj aktivnosti tokom dana posvetimo makar malo vremena (barem 15-20 minuta), pa čak i onda kada nam se čini da ne možemo da stignemo zbog svih ostalih obaveza. U nastavku možeš dobiti razne ideje za aktivnosti koje možeš da „uglaviš“ u svoj raspored kada on postane gust.


Ali oprezno!

Moguće je i preterati. Ukoliko primetiš da su ti treninzi postali toliko bitni da treniraš čak i kada si prehlađen/a ili imaš neku povredu, ili osećaš ogromnu grižu savesti kada propustiš trening, može se desiti da treniranjem „bežiš“ od nekog drugog problema. Preispitaj razloge zbog kojih treniraš. Da li ti je samo stalo do zdravlja i razonode ili je posredi i nešto drugo? Odmor je važan koliko i fizička aktivnost, a jedno bez drugog takođe predstavljaju rizik po tvoje zdravlje.

© UNICEF Srbija/2021/Pančić

Nisam dovoljno motivisan/a!

Nisi jedini/a. Većini ljudi je teško da se pokrene ili da istraje u redovnom upražnjavanju nekog sporta, naročito ako u njemu baš i ne uživa. Dobra vest je da ne moraš nužno da podižeš tegove ili trčiš kao da se spremaš za maraton ako ti ta vrsta aktivnosti ne prija. Dovoljno je da samo malo izmeniš svoje navike da bi primetio/la napredak, a velike su šanse da ćeš nakon toga poželeti da posvetiš još više vremena aktivnosti koju odabereš. 

Važno je da ti ono što radiš bude dovoljno zanimljivo, ali ni to nije nužan uslov — posmatraj fizičku aktivnost (za koju se god vrstu opredeliš) kao još jednu dnevnu obavezu prema sebi (kao što je održavanje lične higijene, npr. pranje zuba ili tuširanje). Pored toga, nakon fizičke aktivnosti možeš da uporediš svoje raspoloženje sa onim u kom si bio/la pre nje, što te samo po sebi može motivisati da nastaviš sa njenim upražnjavanjem. Nije loša ideja da pratiš svoj napredak pomoću neke aplikacije (npr. za brojanje koraka, pređenu distancu, pa čak i merenje energije, raspoloženja i sl.) kako bi jasno mogao/la da vidiš koliko koristi imaš od fizičke aktivnosti. 

Evo nekih predloga kako da se aktiviraš na malo zabavniji način:

Šetaj

Ova jednostavna aktivnost koju obavljamo gotovo svakodnevno može nam doneti mnogo. Ako ne živiš mnogo daleko, pokušaj da ustaneš malo ranije i prošetaš do škole ili posla i nazad, umesto da ideš prevozom ili autom. Možeš i da izađeš koju stanicu ranije iz autobusa ili da parkiraš kola malo dalje. 

Kada šetaš, osim što pokrećeš svoje telo, imaš vremena i da posmatraš svoje okruženje, da otkrivaš neke nove stvari, pa čak i da natenane razmišljaš o nečemu što te možda muči i načinima da rešiš svoj problem. Ako ti je teško da ustaneš na vreme, potrudi se da makar kada imaš slobodan dan prošetaš po prirodi (npr. obližnjem parku ili šumi) ili ponesi sa sobom omiljeni napitak i prošetaj po gradu sa drugom ili drugaricom. Ako imaš psa možeš ga povesti sa sobom u malo dužu šetnju, bilo sam/a ili u nečijem društvu.

Podigni nešto teško

Ako ti dizanje tegova ne ide od ruke, možeš ojačati svoje mišiće tako što ćeš se ponuditi da poneseš nekome stvari (npr. prijatelju ili starijoj osobi u prodavnici ili komšiluku). Osim što ćeš učiniti dobro delo, obezbedićeš i sebi malo snažnije ruke. 

Očisti kuću

Čišćenje kuće možda deluje kao još jedna dosadna obaveza, ali ono može biti mnogo više od toga. Penjanje, brzo usisavanje, brisanje visokih polica, peglanje i razne druge slične aktivnosti takođe pokreću rad brojnih mišića. Pusti muziku ili snimak neke emisije i uzmi krpu! Osim što će kuća biti čistija, posvetićeš i dodatno vreme svom telu, a ono će ti na tome biti zahvalno.

© OPENS/2021/Veličković

Igraj!

Ne moraš baš da pođeš na časove plesa (mada ni to uopšte nije loša ideja), ali možeš negde da đuskaš u ritmu omiljene pesme (za početak na otvorenom, a kada se pandemija završi i u nekom kafiću ili na koncertu). Ako te je sramota da igraš pred drugim ljudima, pusti muziku u svojoj sobi i oslobodi se!

Oformi svoj sportski tim

Možda odlazak u teretanu nikada neće biti tvoj omiljeni način da provodiš vreme, ali to ne mora da znači da ne možeš da uživaš u drugim sportskim aktivnostima. Okupi ekipu i dogovorite se da jednom (ili više puta) nedeljno zajedno igrate neki sport za koji je potrebno više igrača. To može biti fudbal, košarka, tenis, pa čak i badminton, a jedino važno pravilo je da se dobro zabavite. Ovakvi „treninzi“ ne moraju ništa da te koštaju, a mogu mnogo da ti pomognu da popraviš raspoloženje i celokupno zdravlje.

Otkrij svoj novi omiljeni sport

Možda ti samo do sada nije pala na pamet dovoljno zanimljiva sportska aktivnost koju bi mogao/la redovno da upražnjavaš. Ovaj spisak ti može pomoći da (ponovo) pronađeš svoj omiljeni sport u kojem možeš da uživaš, kako sam/a, tako i u društvu:

  • vožnja bicikle, skejta ili rolera (možeš ih koristiti i kao prevozno sredstvo do škole ili posla)
  • trčanje ili džogiranje
  • joga ili pilates
  • plivanje
  • klizanje
  • skijanje
  • borilačke veštine (karate, boks…)
  • kuglanje
  • preskakanje vijače

Povezani članci

Priča počinje aprila 2002.

Priča počinje aprila 2002. I pored vidljivog deformiteta grudne kosti, rođena sam s najvišim ocenama — kako se to desilo, niko od doktora nije imao odgovor za mojih skoro 20 godina života.

05.06.2022.
Pročitaj

Korona virus i ti: kako sačuvati fizičko i psihičko zdravlje?

Koronavirus je stigao iznenada a izgleda da će biti tu još neko vreme. Međutim, bez obzira na sve kroz što si prošao/la u proteklom periodu a možda i dalje prolaziš, ipak postoji način da se osećaš bolje i sigurnije i da sačuvaš svoje zdravlje - kako fizičko, tako i mentalno.

22.10.2021.
Pročitaj

Jeste li znali: zdrava ishrana nije bauk

Već znaš koje bi sve vitamine, minerale i druge hranljive materije trebalo da unosiš u svoj organizam, ali nemaš predstavu kako da to ostvariš svaki dan? Bez brige, u ovom članku ti nudimo nekoliko korisnih ideja.

11.10.2021.
Pročitaj

Vreme je za pokret

Otkrij kako da na jednostavan način uvrstiš fizičku aktivnost u svoju dnevnu rutinu i tako sačuvaš svoje mentalno zdravlje.

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje