© UNICEF Srbija/2019/Pančić

Kontinuirana podrška kao ključ za savladavanje korone

Pandemija virusa korona, sasvim razumljivo, od samog početka nije bila mali zalogaj ni za koga — kako za Vas, tako ni za Vaše dete. Neprestani rizik od zaraze, neželjenih ishoda, neizvesnost i brojne praktične komplikacije nesumnjivo su otežale Vašu svakodnevnu rutinu, a u izvesnoj meri i razvojni put i prateće mentalno zdravlje Vašeg deteta.

18.04.2022.
7 minuta čitanja

Kako smo svi morali da se adaptiramo na novonoastalu situaciju u pogledu većine drugih stvari, tako su se razvile i brojne alternativne tehnike za prevladavanje izazova po mentalno zdravlje. U ovom tekstu možete saznati kako da na najbolji način podržite svoje dete u ovim zahtevnim vremenima.

Kakav je uticaj pandemije na mentalno zdravlje mog deteta?

Period života u kom je pandemija zadesila Vaše dete sam po sebi je prilično osetljiv period kada je u pitanju održavanje stabilnog mentalnog zdravlja. Samim tim ne treba da čudi što je ono pred većim rizikom da bude poljuljano u ovakvoj situaciji. Ovo su samo neki od mogućih izazova sa kojima se Vaše dete možda suočava od početka pandemije:

  • Pojačana zabrinutost — Stalna izloženost neizvesnim situacijama i, u izvesnoj meri, pretnji po život bliskih osoba može sasvim opravdano zabrinuti Vaše dete. Osećanja poput straha, anksioznosti i panike nisu retkost u ovakvim uslovima.
  • Nedostatak vršnjačke podrške — Adolescentno doba, između ostalog, karakteriše povećana potreba za bliskim kontaktom sa vršnjacima. Potreba da se održi fizička distanca, s druge strane, u velikoj meri otežava ispunjavanje ove potrebe deci, što može dovesti do jačeg osećanja usamljenosti.
  • Nasilje na internetu — S obzirom na to da se socijalni život mladih većinski pomerio na internet, sasvim je moguće da su se i prateći problemi između vršnjaka takođe „preselili” tamo. Ruganje, vređanje i drugi oblici nasilja na društvenim mrežama mogu biti još više preplavljujući jer detetu može delovati da nikako ne može da ih izbegne.
  • Zavisnost od video-igara — Višak slobodnog vremena provedenog u kući može dovesti do češćeg upražnjavanja aktivnosti namenjenih za razonodu putem malih ekrana. Međutim, video-igre i slične aktivnosti mogu dovesti do toga da dete razvije stanje slično zavisnosti, s obzirom na to da ovaj vid „bega” od inače neprijatne realnosti može lako postati preferirani način za (ne)suočavanje sa problemima.
  • Utučenost — Sve promene i gubici (kako važnih osoba tako i „normalnih” iskustava) mogu dovesti do pojačanog osećanja utučenosti, tuge i žaljenja kod mlade osobe, pa u ekstremnijim slučajevima i do depresije i želje da se naudi sebi. 
  • Zloupotreba supstanci — Psihoaktivne supstance (alkohol, droge i sl.) mladim ljudima često mogu delovati kao primamljivo „brzo” rešenje za probleme emotivne prirode. Kako pandemija može podstaći brojne negativne emocije, moguće je da se desi da dete posegne za ovakvim načinom „odbrane” od njih.
  • Prejedanje — Vreme provedeno u kući, uz smanjeno kretanje i povećan stres može podstaći dete da se hrani nezdravo u većoj meri nego što se preporučuje, što dalje može imati za posledicu različite zdravstvene probleme, ali i emotivne, s ozbirom na to da štetne materije koje se nalaze u brzoj hrani mogu dodatno uticati na balans hormona i, samim tim, na raspoloženje.
  • Problemi sa održavanjem pažnje — Konstantna izloženost ekranima, kako zbog razonode, tako i zbog škole i/ili posla, pa i preterana zabrinutost, mogu značajno smanjiti opseg pažnje mladih osoba, što dalje dovodi do smanjene efikasnosti u obavljanju drugih obaveza (npr. učenja).
  • Nedostatak motivacije — Gubitak uobičajene rutine, popuštanje zahteva sredine i svi drugi emotivni problemi mogu prilično otežati snagu volje Vašeg deteta. Nije neuobičajeno da je mladima teže nego ranije da se pokrenu i obave čak i najjednostavnije zadatke.
© UNICEF Srbija/2020/Pančić

Kako mogu da pomognem?

Iako, nažalost, ne možete sami da iskorenite pandemiju, to ne znači da ne postoji način da pomognete svom detetu. U nastavku možete pronaći nekoliko korisnih saveta:

  1. Pomeranje fokusa — Sasvim je razumljivo da je Vaše dete zabrinuto u vezi s mnogim stvarima nad kojima niko ne može imati potpunu kontrolu (ko će se zaraziti, kakav će biti ishod zaraze, da li će se pooštriti mere i sl.). Međutim, važno je da mu stavite do znanja da i dalje postoje stvari na koje može da utiče, a koje mu mogu pomoći da se oseti bolje. U to, između ostalog, spada poštovanje propisanih zaštitnih mera, odabir vesti i sadržaja kojima će poklanjati pažnju i o kojima će razgovarati sa drugima, i smišljanje alternativnih aktivnosti koje mu mogu poboljšati raspoloženje i mentalno zdravlje u celini.
  2. Razgovor — Jako je važno da sa svojim detetom otvoreno razgovarate o onome što oseća. Možete uvesti redovne „seanse” tokom kojih ćete međusobno deliti iskustva koja proživljavate tokom pandemije, i zajedno smišljati zdravije načine za prevazilaženje negativnih emocija. Bitno je da detetu stavite do znanja da su sva osećanja koja ima normalna i da će, bez obzira na to koliko su neprijatna, jednom proći.
  3. Briga o sebi — Za očuvanje mentalnog zdravlja uopšte, a naročito u ovakvim okolnostima, od izuzetne je važnosti da Vaše dete vodi adekvatnu brigu o sebi. To podrazumeva brigu kako o telesnom zdravlju, tako i o zdravom umu. Podstaknite dete da se dovoljno kreće i spava, da se hrani izbalansirano, redovno komunicira sa bliskim osobama (na bezbedan način) i da upražnjava druge aktivnosti koje mu pričinjavaju zadovoljstvo i omogućuju da se opusti (ili da otkrije nove hobije ukoliko mu stari nisu više na raspolaganju).
  4. Bliskost sa drugima — Iako je svakako lakše, bliskost nije uvek nužno ostvariti uživo. Postoji bezbroj aktivnosti koje se sa dragim ljudima mogu obavljati putem interneta, od razgovora o važnim temama, preko društvenih igara i simultanog gledanja filmova, do prikupljanja ideja za aktivnosti u budućnosti kada mere budu popuštene. Podstaknite svoje dete da na najbolji mogući način iskoristi šansu za povezivanje putem interneta, a takođe im predložite i bezbednije načine viđanja sa porodicom i prijateljima (npr. na otvorenom, pod maskama i sl.). Sem toga, višak vremena koje provodite u kući možete iskoristiti za neke zanimljive zajedničke aktivnosti koje će omogućiti Vašem detetu da pobedi osećaj usamljenosti i podstaći doživljaj zajedništva među ukućanima, kao što su priprema novih recepata, učenje nove veštine (npr. štrikanja ili stranog jezika) ili nešto treće. 
  5. Bolja organizacija — Pomozite svom detetu da ponovo uspostavi rutinu, uprkos uslovima koji se stalno menjaju. Naučite ga kako da podeli svoje obaveze na manje celine, i podsetite ga na važnost pravljenja pauza za odmor i nagrađivanja sebe za obavljen posao. Ne kritikujte dete ukoliko ne ide sve po planu, već ga ohrabrite da nakon što prikupi potrebnu energiju nastavi gde je stalo.
  6. Opreznija upotreba tehnologije — Zbog navedenih štetnih efekata koje gledanje u ekran i neograničena izloženost raznim sadržajima na internetu mogu imati po dete, od velike je važnosti da naučite svoje dete kako da postavi pravilne granice. Zajedno odredite koja mu količina vremena provedena ispred ekrana najmanje šteti, koji sadržaji mu prijaju, a koji ne, i postarajte se da preduzme sve potrebne mere da se od neželjenih sadržaja odbrani (kako od neproverenih informacija, tako i od neprijateljskih komentara).
  7. Dodatna podrška — Kroz sve ovo ni Vi ni Vaše dete ne morate prolaziti sami. Na raspolaganju su Vam različite službe i stručne osobe, kako uživo, tako na daljinu, onda kada procenite da je dodatna podrška potrebna. Ne ustručavajte se da potražite pomoć i time olakšate borbu sa pandemijom i sebi i svom detetu.

Povezani članci

Mlade LGBT osobe i okruženje

Značajan izvor izazova sa kojima se mlade LGBT osobe suočavaju potiče iz sredine koja ih okružuje (Rieks, 2007). Stoga je izuzetno važno uzeti u obzir uticaj konteksta u kojem se mlade LGBT osobe nalaze na njihovo mentalno zdravlje. U nastavku su opisani neki od načina na koje okruženje oblikuje iskustvo pripadnika ove populacije.

14.09.2022.
Pročitaj

Naučite svoje dete da veruje u sebe!

Samovrednovanje („vera u sebe”) predstavlja naš doživljaj sebe. Nije retkost da ono kod mladih ljudi značajno oscilira u toku adolescencije, naročito kada se uzme u obzir sav pritisak koji nameće sredina da se ispune određeni zahtevi na različitim poljima (u školi, u društvu, na internetu, pa čak i u kući). Međutim, bez obzira na izvor pritiska, roditelji uvek mogu pokušati...

08.05.2022.
Pročitaj

Pomozite svom detetu da prebrodi vršnjačko nasilje

Iako se ponekad može nehotice zameniti za bezazlenu igru i zabavu, vršnjačko nasilje to nikako nije. Štaviše, posledice koje ono može imati po mentalno zdravlje mlade osobe mogu biti zaista velike, te je zato od izuzetne važnosti na vreme prepoznati da Vaše dete ima problem sa nekim vršnjakom i pomoći mu da odreaguje na pravi način kako bi se nasilje...

07.05.2022.
Pročitaj

Komentari

Ostavi komentar

Girl

Hitno ti je
potrebna pomoć?

Pozovi SOS centar Zakaži online savetovanje